Kao i u životu, tako su i u svijetu publicistike, ugodna iznenađenja rijetka. A, prva knjiga Novljanina Petra Palavršića, penzionisanog kustosa Pomorskog muzeja u Kotoru, „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog” istinski je ugodno iznenađenje zbog kvaliteta napisanog teksta u kojem je očigledno i da je riječ o iskusnom, emotivnom i neobičnom intelektualcu kakve smo vremenom zaboravili. Tome je svjedočila i prepuna bašta hercegnovskog Muzeja „Mirko Komnenović” gdje je ova Palavršićeva knjiga - ilustrovana monografija predstavljena.
Predstavajući storiju o 446 broda i jedrenjaka dr Drago Šerović je naglasio da Novljani prisustvuju značajnom kulturnom događaju jer svaka knjiga koja objelodanjuje ono što se dugo taložilo u arhivskim prostorima predstavlja kulturni događaj. Mnoštvo dokumenata izloženih u ovoj knjizi predočava malo poznato ili potpuno nepoznato, osvjetljujući istorijski prostor, i gradeći mozaik koji na uvjerljiv način pokazuju sliku vjekovnog pomorskog života u Herceg Novom.
– Ovaj naslov je neka vrsta gradskog pomorskog muzeja naše opštine u kojem su složene kockice gotovo svake hercegnovske porodice. Data je pomorska karta ruta kojom se plovilo do Amerike ili Trsta, biografije pomorskih ličnosti. Sa razvojem pomorstva mijenjao se život Hercegnovljana i Bokelja. Ova knjiga potvrđuje stav – jako pomorstvo jaka Boka, i obratno. Svi arhivski podaci u knjizi osim saznajne vrijednosti imaju i intersantne priče – kazao je Šerović, dodajući da nas ova knjiga provocira da se osvrnemo i na sadašnje stanje pomorstva u Boki.
– Imamo pomorsko školstvo i pomorce, iako smo ostali bez brodarskih kompanija, bez brodogradnje i remonta, bez pomorskog menadžmenta, bez esnafskog udruženja. Ostali bez sakupljenjnog menadžerskog znanja. Pomorci su ti koji svojim kapitalom čine da su Boka i Herceg Novi i danas znatNo bogatiji od ostalih krajeva. Boku ne čine bogatom ni rizolti ni portovi, već upravo preko 6.000 porodica. U ime tih rizolta i portova mijenja se slika našeg priobalja, nasipaju se tone kamena i šljunka, uništavaju se ribarske poste, ponte i mula, pristaništa postaju privatna vlasništva, a starosjediocima se onemogućava prilaz. Kod svih porobljivača koji su prošli ovim prostorima kao i kod svih Jugoslavija ponte, mula, i žala su bila opšte dobro sačuvano i dostupno svima. Ova knjiga Petra Palavršića pokazuju kako su stvarana ta bogatstva i te zadužbine. Ona otvara mnoga pitanja i predstavlja značajnu bazu podataka za razna izučavanja i istraživanja – rekao je Šerović.
O knjizi i autoru govorio je i dr Goran Komar koji navodi da je Palavršićeva knjiga enciklopedija novskog pomorstva, koja omogućava uvid u istoriju više od 80 familija sa novske teritorije koje su dale kapetane duge plovidbe kao i 42 porodice koje su dale četiri i više kapetana. A, tu su i podaci o tehničkim karakteristikama brodova, popisi robe koji su vrijedno svjedočanstvo o privredni i ekonomskim kretanjima u Boki, Jadranu i u cijelom sredozemnom basenu, dodaje Komar.
Publici se obratio i Palavršić koji skromno napominje da njegova knjiga nije naučni rad već zbirka dokumenata koji govore o vlasnicima brodova iz Herceg Novog, kao i kapetanima duge plovidbe od 1720. do 1880. godine. „Utvrdio sam da imamo 446 kapetana duge plovidbe što je bilo veliko iznenađenje i za mene”, kađe Palavršić.
– Ovo je jedan hercegnovski životopis na moru kojim sam pokušao da ispravim iskrivljenu sliku o hercegnovskom pomorstvu, kao slabijem od drugih. Rad ima dosta dokumenata koje sam preturao i iščitavao u Pomorskom muzeju u Kotoru. Nijesam romanopisac ili filmadžija, iako su tu brojne priče, tragedije, zanimljive romanse koje vrijedi znati i obraditi, u tom interesatnom dobu koje je trajalo 200 godina. Ovim naslovom dao sam priliku mlađima da nastave tamo gdje sam ja stao. Nadam se da je to dovoljno i adekvatno mom zavjetu i obećanju da nešto uradim i sačuvam za pokolenja koja dolaze – rekao je Palavršić. Z. Šakotić